Zašto je san ključan za bebin razvoj

Komentirao 0 Član   Pogledajte komentare

Sažetak članka

Zaposleni mozak

Bebe su tako mirne i prekrasne kad spavaju. Pogled na dijete koje potpuno zadovoljno drijema ne može da vam ne izmami osmijeh na lice, naročito kad znate da je ovo prilika da i vi malo sklopite oči! Proteklih ste mjeseci vjerojatno počeli jako cijeniti san. Nedostatak sna omogućio vam je da konačno shvatite koliko je san važan. A za bebu je još važniji. Možda mislite da beba zaspi kad je umorna kako bi joj se tijelo odmorilo, a mozak isključio iz vanjskog svijeta. Daleko od toga! Zapravo, dok beba čvrsto spava, njen mozak uči. Znanstvenici su proučavali aktivnost mozga tijekom sna i otkrili da su neki dijelovi mozga zapravo najaktivniji dok spavamo. Ovo stanje smanjene svijesti i fizičke aktivnosti daje mozgu vremena za obavljanje nekih važnih zadaća koje ne bi mogao učinkovito napraviti dok smo budni.

Dok spava, bebine se oči i uši odmaraju. Ne upija sve što se događa oko nje na način kako to radi kad je budna. Ovo njenom mozgu daje šansu da se posveti važnom zadatku usklađivanja memorije i učenja. Dok je budna, beba prolazi kroz različita iskustva, a mnoga od njih su nova i njen mozak pohranjuje razne utiske o tome što čuje, osjeća, radi, vidi ili što će morati organizirati dok spava. To pomalo podsjeća na rješavanje papirologije nakon izuzetno napornog dana na poslu. U slučaju ljudskog mozga, a naročito mozga dojenčeta, to znači da se stvaraju nove veze između moždanih stanica ili neurona. To možemo predstaviti tako da zamislimo mozak kao veliki električni krug u kojem se, svaki put kad dođe do učenja nečeg novog, stvori jedna nova žica koja povezuje druge. I, nadasve zanimljivo, većina ovog "umrežavanja" odvija se tijekom spavanja. Zato kad sljedeći put vidite kako se vašoj bebi sklapaju oči, prisjetite se da se to njen mozak sprema za noćnu smjenu!

Kako to znamo? 

Zanimljiva je činjenica da je upravo istraživanje mozga kod beba ptica dalo znanstvenicima važne tragove o ulozi spavanja u razvoju mozga. Promatrani ptići su bili u ranoj fazi učenja prirodnog pjeva svoje vrste. Način na koji uče je kopiranje zvukova koje proizvodi njihova majka. U ovom eksperimentu ptići su slušali i oponašali snimljenu pjesmu svoje majke. Istraživači su promatrali dvije grupe u različitim uvjetima. Jedna skupina ptića je nakon vježbanja pjeva bila izolirana od svake vrste buke: ptići su se odmarali ali bi ostali budni. Ptići iz druge skupine su također bili u tišini nakon vježbanja, ali je to razdoblje u njihovom slučaju korišteno za izazivanje spavanja.

Znanstveno otkriće koje je uslijedilo bilo je zapanjujuće. Skupina beba ptica koja je spavala između vježbanja puno je bolje pjevala sljedeći put, nego ptići koji su ostali budni tijekom odmora. Istraživači su mjerili i moždane aktivnosti ptića tijekom eksperimenta. Mozgovi svih ptića su bili aktivni kad su stvarno oponašali majčine pjesme. Tijekom pauze, kad bi se kazeta isključila, dvije skupine su se razlikovale. One bebe koje su ostajale budne, smanjile su svoju moždanu aktivnost kad bi došlo vrijeme odmora. Nasuprot tome, ptići koji su spavali pokazivali su visoke razine moždane aktivnosti tijekom sna, kao da su tiho pjevušili ili dalje slušali i obrađivali majčinu pjesmu. Drugim riječima, ovi nalazi pokazuju da je druga skupina ptića usklađivala naučeno i pohranjivala pojedinosti u memoriju. Ptići koji su ostajali budni nisu imali priliku za to pa su puno teže učili. Stoga, kad sljedeći put budete te sreće da čujete slavuja, zapamtite da je upravo san omogućio da taj pjev bude tako lijep.

Učenje kroz san

Kad su otkrili povezanost sna i učenja kod ptica, kako bi bolje shvatili ovu vezu, znanstvenici su usmjerili svoj interes na ljudski mozak. Ponovno su željeli otkriti kako različiti stupnjevi sna utječu na ustroj moždanih veza. Ljudi tijekom noći prolaze kroz faze aktivnog i dubokog sna. Duboki san karakteriziraju slabiji pokreti tijela i tad je ljude teže probuditi. Aktivni san je vrijeme kad sanjamo i kad se vrtimo po krevetu. Ispitujući moždanu aktivnost tijekom različitih faza sna znanstvenici su otkrili da se mozak različito ponaša tijekom ove dvije faze. Budući da fazu aktivnog sna karakteriziraju i aktivnosti diljem mozga, moglo bi se zaključiti da je ovo vrijeme kad mozak obavlja sav posao. Međutim, nije mozak zaposlen samo tijekom ove faze. Detaljnijim ispitivanjem došlo se do zaključka da su neki dijelovi mozga aktivniji tijekom dubokog sna, dok je aktivnost u mozgu općenito smanjena.

U tijeku su istraživanja koja pokušavaju otkriti kako različiti stupnjevi sna, uključujući i prijelaze iz jednog stupnja u drugi, sudjeluju u pomaganju mozgu pri stvaranju novih puteva učenja. Što se stvarno događa iza zatvorenih bebinih očiju? Kako različiti dijelovi mozga koordiniraju svoje aktivnosti kako bi stvorili složenije puteve. Kakve su posljedice nedostatka sna po razvoj? Kakvi se god odgovori otkrili, jedno je sigurno: san je aposlutno ključan za zdrav bebin razvoj. U nedostatku sna mozak bi se borio da nađe druge opcije za učinkovitu reorganizaciju informacija koje je dobio tijekom dana i pohrani ih u dugoročnu memoriju. Za vašu je bebu slaganje i pohranjivanje informacija u memoriju jednako važno kao i stvarni proces učenja. Beba je provela cijeli dan dirajući predmete, slušajući zvukove i gledajući oko sebe. Kad otkrije novi predmet, osjeti njegovu nepoznatu površinu i oblik, protrese ga i stavi u usta, svaki od njenih osjeta pošalje mozgu različite informacije o toj stvari. Ali dok je beba budna, mozak nema puno vremena za stvaranje cjelovite mentalne slike koja će joj omogućiti da shvati cijeli smisao novog predmeta i drugih novih stvari. Nije ni čudo da bebi treba toliko puno sna kad su joj dani pretrpani novim iskustvima. Stoga, sljedeći put kad uđete u bebinu sobu na vrhovima prstiju kako biste je poljubili dok spava, zamislite sve te važne stvari koje se odvijaju iza njenih tankih, sklopljenih kapaka. Njen je mozak zaposleniji nego ikad stvarajući nove veze potrebne za davanje smisla njenim svakodnevnim uzbudljivim otkrićima.

Povratak na početak