Autorice: Dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.

Svatko može razviti alergiju na hranu, no one se najčešće javljaju u osoba koje imaju genetsku predispoziciju, pa tako dijete čiji je roditelj alergičan na neku namirnicu ima čak dvostruko veću mogućnost razvoja nutritivne alergije, dok se djetetu kojemu oba roditelja imaju alergiju vjerojatnost razvoja nutritivne alergije učetverostručuje. Na sreću, većina alergijskih reakcija na hranu nema teške posljedice, štoviše u većini slučajeva alergijske reakcije uglavnom su blage, a djeca ih često prerastu.

Do alergijske reakcije može doći konzumacijom bilo koje namirnice, no najčešće nastaju pod utjecajem najjačih alergena koje je Američka organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) još 1995. navela kao "Big 8". U ovih "velikih" osam nutritivnih alergena ubrajaju se kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenica (gluten), kikiriki, orašasto voće, riba i morski plodovi.

Trenutno jedni priznati način liječenja alergija na hranu jest eliminacijska prehrana, odnosno prehrana u kojoj je eliminiran sporni alergen.

Proteini kravljeg mlijeka

Mlijeko je izrazito bogato bjelančevinama te jedna litra mlijeka sadrži 30 do 35 grama bjelančevina među njima je relativno velik broj onih koje izazivaju alergijsku reakciju, što u prvom redu uključuje alfa-laktoalbumine, beta-laktoglobuline i kazein. Djeca koja su alergična na proteine kravljega mlijeka alergična su i na druga životinjska mlijeka poput kozjega i ovčjega jer je preko 80% bjelančevina koje izazivaju alergijsku reakciju u ovim vrstama mlijeka ista kao u kravljem. U ovom slučaju dijete ne smije konzumirati mlijeko niti bilo kakve mliječne proizvode te proizvode koji sadrže mliječne bjelančevine u bilo kojem obliku. Budući da su mliječni proizvodi važni za prehranu djeteta potrebno mu je osigurati idealnu zamjenu za ovu skupinu namirnica. Kad je riječ o dojenčadi koja se ne doje potrebno je osigurati posebne dojenačke mliječne pripravke namijenjene djeci s alergijom na proteine kravljega mlijeka poznate kao semielementarni i elementarni dojenački pripravci. U starije djece mogu se nastaviti davati isti pripravci, no postoje i pripravci koji su namijenjeni djeci iznad jedne godine. Biljni napici ili „mlijeka“ nisu adekvatna zamjena za kravlje mlijeko jer njegova nutritivna gustoća nikako ne prati onu kravljega mlijeka. Stoga, ove vrste prehrambenih proizvoda mogu biti pomoć pri kuhanju no ne i zamjena te ako dijete ne dobiva semielementarnu ili elementarni mliječni pripravak, treba dobiti adekvatnu suplementaciju kalcijem i vitaminom D.

Soja

Iako oboje spadaju u porodicu mahunarki, za razliku od kikirikija koji je snažan alergen, soja vrlo rijetko izaziva jake i ozbiljne reakcije koje bi mogle dovesti do anafilaksije ili anafilaktičnog šoka. Budući da je soja jedan od najčešće korištenih aditiva u suvremenoj prehrambenoj industriji, uz eliminaciju soje, potrebno je voditi računa o sastavu prehrambenih proizvoda i čitanju deklaracija. Pritom je bitno naglasiti da nisu svi proizvodi od soje jednako alergeni, zbog čega osoba s nutritivnom alergijom na soju u većini slučajeva može koristiti sojino ulje. Osim eliminacije soje, sojinih klica, sojina mlijeka i drugih proizvoda koji je sadrže, osobe s nutritivnom alergijom na soju trebaju izbjegavati i neke proizvode koji ne koriste naziv soja, ali je podrazumijevaju, kao što su miso, tofu, lecitin, tempeh, tamari, okara i shoyu.

Jaja

Alergija na jaje podrazumijeva eliminaciju cijelog jaja i svih proizvoda koji ih sadrže, kao što su tjestenina, keksi, kolači, kreme, majoneze, jela od mljevenog mesa i drugi proizvodi koji u svom sastavu imaju jaja ili ovoalbumin, bjelančevinu jajeta, što roditeljima i djeci može predstavljati velik problem. No, danas na tržištu postoji širok asortiman prehrambenih proizvoda koji ne sadrže jaja, kao i proizvoda koji se mogu koristiti kao zamjena za jaja.

Gluten

Kad je riječ o alergiji na gluten potrebno je iz prehrane eliminirati sve žitarice koje ga sadrže a to su pšenica, ječam, raž te svi njihovi srodnici poput pira, emmera, farra i durum pšenice te sve njihove hibride. pa se zbog toga, ako je dijagnosticirana alergija na pšenicu, odnosno gluten, savjetuje i prehrana bez navedenih žitarica. Isto tako važno je voditi računa i o namirnicama koje su proizvedeno od ovih žitarica poput brašna, krupice, tjestenine, grickalica i slatkiša, ali i svih onih koji na deklaraciji imaju istaknut gluten. Adekvatna zamjena za ove žitarice su upravo one bez glutena: riža, kukuruz, proso te pseudožitarice koje su sve popularnije – amarant, kvinoja i heljda. Zob je često kontaminirana glutenom i ako nije deklarirana kao bez glutena može uzrokovati alergijske reakcije u djece koja su alergična na gluten.

Orašasti plodovi i kikiriki

Alergije na kikiriki i orašaste podove, u koje se ubrajaju lješnjak, bademi, orasi, brazilski i indijski oraščići, makadamija orah, pinjoli, pistacija i kesten, iako spadaju u različite biljne porodice, često se javljaju zajedno, a glavni razlog tome upravo je sličnost bjelančevina koje sadrže. Ove alergije javljaju se već tijekom prvih godina života, a vrlo rijetko se prerastu. Alergijska reakcije koje se javljaju uslijed konzumacije ovih namirnica često su jake i javljaju se brzo nakon konzumacije stoga je jako važno paziti i na njihove tragove u prehrambenim proizvodima.

Riba i morski plodovi

U gotovo polovice osoba koje su alergične na jednu vrstu ribe javlja se i alergija druge vrste, a kad su posrijedi morski plodovi, odnosno školjke, vjerojatnost raste i na 75%. Razlog tome je što se bjelančevina koja izaziva navedene reakcije, tropomiozin, nalazi u svim vrstama školjaka, dok se parvalbumin nalazi u bakalaru. Bitno je napomenuti da su alergijske reakcije na ribu vrlo jake. Eliminacija ribe i morskih plodova iz prehrane podrazumijeva i vrlo oprezno korištenje nekih dodataka prehrani i lijekova kao što su kalcij, glukozamin i slično. Nutritivni rizik u ovom slučaju je nedostatni unos omega-3 masnih kiselina zbog čega se često savjetuje suplementacija istih porijeklom iz algi (nikako iz ribe).

Prilikom bilo kojeg tipa alergija i provođenja eliminacijske prehrane čitanje deklaracija i prepoznavanje alergena bitne stavke u odabiru proizvoda i prehrani osoba koje imaju nutritivnu alergiju, jer jasno označavanje na deklaraciji daje potrošaču sve podatke o hrani, a time i mogućnost odabira prema svojim potrebama.

Eliminacijska prehrana sa sobom nosi nutritivne rizike zbog čega se uvijek važno posavjetovati s nutricionistom koji će dati adekvatne zamjene i suplementaciju da bi se djetetu omogućio normalan rast i razvoj.

Doc.dr.sc.Tena Niseteo