Autorice: Dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh. i Karmen Matković Melki, dipl.ing.preh.teh., nutricionist

Primarni sastav crijevne mikroflore svakoga djeteta ovisi o njegovom načinu rođenja, okruženju i prehrani, stoga je za svako dijete jedinstven poput otiska prsta. Crijevna mikroflora zapravo je „prirodna imunizacija majke prirode“ koja potiče crijevnu i pridonosi sazrijevanju imunološkog sustava.

Zašto su važni probiotici?

Crijevna mikroflora jedan je od najvažnijih čimbenika probave, štoviše, upravo mikroorganizmi probavnog sustava osiguravaju neke od vrlo važnih nutrijenata, kako za crijevo, tako i za cijeli djetetov organizam. No, probiotici osim u prevenciji bolesti, modulatornog djelovanja na imunološki sustav i same probave imaju i dodatan učinak u cilju liječenja probavnih smetnji.

Koje vrste probiotika postoje?

Poput već vrlo dobro znanih Lactobacillus probiotičkih vrsta, i Bifidobacterium vrste su prirodni stanovnici djetetova probavnog sustava. Bifidobakterije imaju sposobnost proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina za koje je poznato da "hrane" crijevne stanice i djeluju pozitivno na pokretnost crijeva, rad mišića srca, mozga i bubrega, te sudjeluju u metabolizmu masti i ugljikohidrata u jetri.

Poznato je da je majčino mlijeko najbolja hrana dojenčetu, te da uz hranjive tvari sadrži i mnoge druge sastojke među kojima je utvrđen, upravo, veliki udio Bifidobacterium vrsta koje su najzastupljeniji su stanovnici djetetovog debelog crijeva, No, različiti čimbenici, kao što su prehrana, crijevne viroze i upotreba antibiotika uvelike utječu na njihov broj i djelovanje.

Na koji način moje dijete dobiva probiotike?

U dojenačkoj dobi mogućnost obnove crijevne mikroflore omogućiti će majčino mlijeko i prirodni sadžaj bifidobakterija.

Nedojena djeca dobivaju probiotike putem dojenačkih mliječnih pripravka koji u svojem sastavu sadrže više vrsta i adekvatnu količinu probiotičkih kultura. Upravo iz ovog razloga za djecu koja nisu dojena sve češće se proizvode dojenački mliječni pripravci koji uz napredak tehnologije, biotehnologije i medicine postaju sve sličniji majčinom mlijeku, čemu danas doprinosi i njihovo obogaćivanje probioticima koji su u majčinom mlijeku sadržani u najvećoj mjeri.

Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) navodi da obogaćivanje dojenačkih mliječnih pripravaka probioticima može pozitivno djelovati smanjujući broj gestrointestinalnih infekcija, smanjujući upotrebu antibiotika i manju učestalost iritabilnog probavnog sustava.

Danas postoje i bojni dodaci prehrani koji sadrže pojedine vrste probiotičkih kultura ili pak njihovu kombinaciju. Ovi proizvodi se najčešće preporučaju koristiti u slučajevima kada je dijete rođeno carskim rezom ili ako ima probane tegobe poput kolika, zatvora, pojačanih plinova i sl. te tijekom viroza, primjene antibiotika ili kod pojave proljeva.

Jesu li probiotici sigurni?

Probiotici se istražuju već dugi niz godina, a u posljednjih 20 godina bili su glavni fokus znanstvenoj zajednici osobito kad je riječ o primjeni u djece. Hrana koja sadrži probiotike (fermentirana hrana poput mliječnih proizvoda), dojenačka hrana obogaćena određenim probiotičkim sojevima i te probiotički suplementi sigurni su za primjenu u zdrave djece no svakako se uvijek treba posavjetovati sa stručnjakom.

Karmen Matković Melki, dipl.ing., univ mag.pharm.